Nuklearna medicina

• Kako se doze i rizici iz nuklearne medicine porede s rendgenskim zračenjem?
  Većina dijagnostičkih pretraga u nuklearnoj medicini izlaže pacijenta maloj dozi zračenja, sličnoj onoj koja se primi pri rendgenskom snimanju.
• Postoje li posebne mjere opreza nakon dijagnostičke pretrage u nuklearnoj medicini?
  Nakon dijagnostičke pretrage u nuklearnoj medicini, bit ćete blago radioaktivni tokom ograničenog vremenskog perioda, ali se u pravilu ne smatrate opasnošću za njegovatelje ili bolničko osoblje.
• Koje su sigurnosne mjere za pacijente nakon terapije radioizotopima?
  Većina zemalja ima propise koji regulišu upotrebu radioizotopa u liječenju. Ti propisi često zahtijevaju posebne mjere opreza za osoblje i posjetitelje dok je pacijent u bolnici, kao i za samog pacijenta nakon otpusta ili povratka na posao. Bolničko osoblje pacijente upoznaje s tim mjerama.
• Može li mlada osoba primiti terapiju radiojodom za tireotoksikozu?
  Radiojod se može davati pacijentima svih uzrasta, ali se rjeđe koristi kod djece mlađe od 10 godina. Dugoročna praćenja djece liječenih radiojodom (I-131) zbog Gravesove bolesti nisu pokazala štetne posljedice poput karcinoma štitne žlijezde, leukemije ili urođenih malformacija potomaka.
• Kada je sigurno zatrudnjeti ili postati roditelj nakon terapije radiojodom?
  Ženama se savjetuje da izbjegavaju trudnoću najmanje 6 mjeseci nakon terapije radiojodom. Muškarcima se preporučuje da izbjegavaju začeće nekoliko mjeseci nakon terapije.
• Smijem li dojiti nakon terapije radiojodom?
  Dojenje se mora prekinuti prije početka terapije radiojodom jer postoji rizik oštećenja štitne žlijezde djeteta, što može izazvati trajnu hipotireozu i povećati rizik od karcinoma štitne žlijezde.

Izvor: IAEA