Kompjuterizirana tomografija (CT)

• Šta je CT (kompjuterizirana tomografija)?
  CT snimanje omogućava prikaz presjeka tijela pomoću posebne rendgenske opreme i naprednih računara. CT snimci unutrašnjih organa, kostiju, mekih tkiva i krvnih sudova daju jasniju i detaljniju sliku u odnosu na obične rendgenske snimke. Rendgenska slika je dvodimenzionalna, dok CT prikazuje sve tri dimenzije.
  CT snimanje pomaže ljekarima u dijagnostici karcinoma, bolesti srca i krvnih sudova, infekcija, povreda i bolesti mišićno-koštanog sistema.
• Kolike su uobičajene doze zračenja pri CT pretragama?
  Primjera radi, CT glave izlaže pacijenta količini zračenja približno jednakoj godišnjoj prirodnoj izloženosti. To je otprilike 100 puta više nego kod jedne rendgenske snimke pluća. Ostale CT pretrage mogu uključivati i veće doze, do osam puta više od godišnje pozadinske izloženosti zračenju.
• Zašto je doza zračenja pri CT-u veća nego kod običnog rendgenskog snimanja?
  Najveća doza se nalazi na površini tijela gdje zraka ulazi. Kod običnog rendgenskog snimanja zraka prolazi tijelo iz jednog pravca. Kod CT snimanja, rendgenska cijev se rotira oko tijela i zraka ulazi iz više pravaca, izlažući veći dio tijela. Zbog toga je ukupna apsorbirana doza zračenja veća kod CT snimanja.
• Koliko CT pretraga je previše?
  Ne postoji tačan broj CT pretraga koji se smatra „previše“. Ne postoje propisane granice za broj CT snimanja koje pacijent može imati. Ako je snimanje medicinski opravdano, smatra se da koristi nadmašuju rizik, čak i kada postoji minimalni rizik od pojave karcinoma. Ljekari se pridržavaju smjernica i preporuka koje pomažu u donošenju odluke o potrebi za pretragom. Doza zračenja treba biti što niža, a da se pritom ne umanji medicinska korist (princip ALARA).
• Da li mi je potreban još jedan CT?
  Kako biste izbjegli ponavljanje nepotrebnih pretraga, obavijestite svog ljekara o svim prethodnim snimanjima (rendgen, CT, MRI, ultrazvuk). Neke pretrage se moraju ponoviti da bi se procijenio učinak terapije, posebno kod karcinoma. CT može uključivati intravensko kontrastno sredstvo i snimanje u više faza. Svaka faza se naziva „serija“, a broj serija treba biti što manji, ako nije klinički nužno – jer manji broj serija znači manju dozu zračenja.
• Mogu li raditi CT dok sam trudna?
  Da, ako je pretraga medicinski opravdana i uz posebne mjere zaštite. Cilj je svesti izloženost nerođenog djeteta na minimum. CT glave, grudnog koša ili ekstremiteta obično ne uključuje direktno zračenje karlice, pa je doza za plod vrlo mala. Ako je moguće, CT koji bi uključivao karlicu se odgađa. Ako je neophodan, koriste se zaštitne mjere, poput smanjenja tehničkih faktora i zaštite karlične regije.
• Da li je važno znati da li sam trudna prije CT snimanja?
  Da. Ako se planira snimanje donjeg stomaka ili karlice, trudnoća se mora isključiti ili potvrditi kao dio procesa opravdanja.
• Trebam li se brinuti zbog zračenja ako je mom djetetu preporučen CT?
  Ljekari procjenjuju odnos koristi i rizika pri svakom snimanju, a posebno kod djece jer su osjetljivija na zračenje i imaju duži očekivani životni vijek. Doza zračenja kod djece treba biti što manja i CT se koristi samo kada je zaista potreban.
• Trebam li tražiti preventivni CT cijelog tijela?
  Ne preporučuje se CT cijelog tijela kod zdravih osoba. Trenutno ne postoji dokaz da ovakvo preventivno snimanje donosi korist. Studije koje istražuju upotrebu CT-a u preventivne svrhe ciljaju rizične grupe i obuhvataju samo određene dijelove tijela i specifične bolesti.

Izvor: IAEA